Oli Kahn fizicar

Dobrodošli na moj blog

09.05.2010.

Laboratorijske vjezbe

Kada nam je profesor rekao da cemo raditi laboratorijske vjezbe, mislio sam da ce to biti lagani zadaci koji ce se odradjivati u kratkom vremenskom periodu, a da ce se ostatak casa „odmarati“. U fazonu „lahko cemo“ sam i pristupio prvoj vjezbi, tacnije casu kada smo se pripremali i imali odredjeni uvod u ono sto nas ocekuje u narednom periodu. Medjutim odmah na pocetku, na tom casu pripreme ja i moj kolega Haris sa kojim radim vjezbe smo imali odredjenih problema, tako da smo se morali uozbiljiti. Uradili smo bolju pripremu za naredne casove i odmah su i same vjezbe bile puno lakse.

Neke vjezbe su malo i dosadne, tj mora se izvrsiti puno mjerenja, pa bude pomalo naporno, ali glavni cilj da nesto naucimo do sada kod mene ima efekta. Do sada smo uradili tek trecinu vjezbi, ali u svakoj sam naucio nesto novo: da li nove formule ili nacine izracunavanja nekih velicina, ali i nekih stvari koje mogu koristiti u svakodnevnom zivotu (npr. mjerenje sublerom, kojeg prije nisam koristio).

Uglavnom, nadam se da cemo preostale vjezbe uspjeti uraditi na najbolji moguci nacin, a svakako i da cemo dobiti dobre ocjene.

04.04.2010.

ZAKONI ZRACENJA CRNOG TIJELA

Fizicari su krajem 19. st. mjerili intenzitete zracenja zagrijanog crnog tijela za razlicite talasne duzine. Koristili su specijalne prizme koje su propustale infracrveno svjetlo. Uocili su dvije vazne zakonitosti:

1.       Prva zakonistost je izrazena Wienovim zakonom pomjeranja: TALASNA DUZINA NA KOJOJ JE INTENZITET ZRACENJA MAXIMALAN, OBRNUTO JE PROPORCIONALNA APSOLUTNOJ TEMPERATURI.

Λm = b/T,    b = 2,9*10-3Km

Naime svaki spektar ima maksimum intenziteta zracenja, na datoj temperaturi. Taj maksimum je na određenoj talasnoj duzini Λm. za vece i manje talasne duzine emisiona moc je manja.

2.       Zakonitost je izrazena Stefan-Boltzmanovim zakonom: UKUPNI INTENZITET ZRACENJA IDEALNOG CRNOG TIJELA PROPORCIONALAN JE CETVRTOM STEPENU TEMPERATURE.

I = σT4,      gdje je konstanta σ = 5,67 * 10-8 W/m2K4.

Ako se npr. Temperatura tijela poveca dva puta onda ce intenzitet zracenja porasti 16 puta.

21.03.2010.

LABORATORIJSKE VJEZBE



 


 

 



 


 


 


 


 


 


 


 


 


 


 

14.03.2010.

TERMODINAMIKA

Termodinamika je grana fizike koja proučava energiju, rad, toplinu i spontanost procesa (Gibsovu energiju).

Termodinamika proučava veze između toplinske energije i ostalih oblika energije koje se u tvarima izmjenjuju u uvjetima ravnoteže. Naime, gotovo svaki oblik energije u svom pretvaranju prelazi na kraju u energiju toplinskog kretanja. Tako npr. trenje, električna energija, energija hemijske reakcije, svjetlosna energija i druge pretvorbama prelaze u toplinu.

Prvi zakon termodinamike - Zakon o očuvanju energije

Energija se ne može stvoriti ni iz čega niti se može uništiti, već se može samo prenijeti iz jednog oblika u drugi, ili s jednog tijela na drugi.

Alternativna formulacija glasi: nemoguće je napraviti stroj (perpetuum mobile) koji bi stvarao energiju ni iz čega.

14.03.2010.

TEMPERATURA

Temperatura je fizikalna veličina kojom se izražava toplinsko stanje neke tvari i jedna je od osnovnih veličina u termodinamici. Ona ovisi o tome koliko unutrasnje energije sadrži neko tijelo određene mase i pritiska. Temperatura ne može prelaziti s tijela na tijelo, nego prelazi toplina, a temperature se izjednačavaju.

U okviru kinetičke teorija gasova apsolutna se temperatura definise pri razmatranju monoatomnog idealnog gasa. U takvom plinu, koji se nalazi u termodinamičkoj ravnoteži, srednja kinetička energija <Ek> čestica u sustavu centra mase ne ovisi o vrsti plina i iznosi:

Ek = 3kbT/2

gdje je kB Boltzmannova konstanta, a T je apsolutna temperatura.

11.03.2010.

VAN DER WAALSOVA JEDNAČINA

Van der Waalsova jednačina (jednačina stanja realnog gasa), nastoji ispraviti zakone idealnog gasa kako bi opisali ponašanje stvarnih gasova. Van der Waalsova jednačina mijenja zakon idealnog gasa, kako bi se opisalo kako se stvarni plinovi ponašaju, koristeći serije izračunatih vrijednosti koje se nazivaju van der Waalsove konstante.

 

VAN der WAALSOVA JEDNAČINA

( p + a/V2 )(V –b )= nRT

a/V2 - zbog postojanja međumolekularnih sila

b - član proporcionalan zapremini molekula gasa

a i b – konstante zavisne od vrste gasa

 

18.02.2010.

IZOPROCESI

Ako jedna od veličina koja karakterise stanje gasa osatje nepromijenjena onda imamo izoprocese.

 

  1. Izotermički proces (T = const). Iz jednačine gasnog stanja zapažamo da je u tom slucaju:

pV=const;  p1V1 = p2V2

            tj prozvod pritiska i zapremine odrđene količine gasa na stalnoj temp. ostaje konstantan. Ovo je poznato kao Bojl – Mariotov zakon.

 

  1. Izobarski proces (p=const). Iz jednačine uočavamo da je

V/T = const, tj odnos zapremine i apsolutne temperature gasa na stalnom pritisku je konstantan.

 

  1. Izohorski proces (V = const). Ako je zapremina gasa konstantna onda je

p/T = const

18.02.2010.

IDEALAN GAS

Molekularno – kinetička teorija

Teorija koja tumači svojstva i stanje supstance na osnovu molekularnog sastava i kretanja zove se molekularno – kinetička teorija

 

Molekuli gasa se haotično kreću i međusobno se sudaraju. Takav model gasa kod kojeg je zapremina molekula porpuno zanemariva u odnosu na zapreminu gasa i kod kojeg se potpuno zanemaruje međudjelovanje moekula zove se idealan gas.

Kad je zrak zatvoren u neku posudu udaranjem molekula o zidove posude nastaje pritisak gasa.

            p = ρv2/3, gdje je p pristisak gasa, ρ gustina, a v srednja brzina

 

Opća jednačina stanja idealnog gasa

Sa stanovišta mol – kinetičke teorije stanje date količine gasa određeno je sa tri veličina: zapremina, pritiska i temperatura. Ove tri veličine nazivaju se veličine stanja gasa. Ako se jedna mijenja, mijenjaju se i ostale dvije. Jednačina koja povezuje ove tri veličine stanja gasa zove se jednačina stanja idealnog gasa.

            pV/T = const

Vrijednost konstante zavisi od količine gasa, za kol. gasa n=1 mol vrijednost iznosi 8,31 J/molK i zove ze univerzalna gasna konstanta. Tako opća jednačina stanja idealnog gasa dobiva oblik pV=RT, a za proizvoljnu količinu gasa ima oblik

            pV = nRT

 

 

 

14.02.2010.

Doplerov efekat

Doplerov efekat je pojava da usljed kretanja prijemnika ili predajnika dolazi do mijenjanja frekvencije talasa, na strani prijemnika.

Ako nam se izvor zvuka priblizava u nase uho dolazi vise oscilacija u 1 s nego ako izvor miruje i to nam se cini vise.
Slicno se desava ako se mi priblizavamo izvoru. Ako se izvor i slusalac udaljavaju, ton koji prima slusalac je nizi. Ovu pojavu pojave frekevencije u oba slucaja zovemo Doplerov efekat.

Dopplerov efekt otkrio je Christian Doppler (1803-1853) 1842. godine na osnovu proučavanja promjene frekvencije svjetlosti koju emitiraju zvijezde u dvojnom sistemu (dvije zvijezde koje se okreću jedna oko druge), ali Dopplerov efekt eksperimentalno je potvrdio C.H.D. Buys Ballot 1845. godine na Utrechtskoj željezničkoj stanici uspoređujući zvuk trubača koji stoje na jednom mjestu i trubača koji se kreću.

Izuzetno je značajna primjena Doplerovog efekta u astronomiji, astrofizici, medicini i u konstrukciji Dopler radara (radar koji određuje brzinu kretanja objekta - npr. aviona)

11.02.2010.

ZVUCNI ZID

Probijanje zvučnog zida je trenutak kada avion dostiže i prelazi brzinu zvuka. Taj trenutak je dobio svoj naziv tokom četrdesetih i pedesetih godina 20. stoljeća, tokom pokušaja postizanja brzina većih od brzine zvuka, uz što su bile vezane brojne tehničke teškoće.

Prasak koji promatrači čuju kada u njihovoj blizini prođe avion ili drugo vozilo nije povezan s tim trenukom, već se prasak čuje i kada vozilo odnosno avion putuje bilo kojom većom brzinom od brzine zvuka.


Noviji postovi | Stariji postovi

<< 06/2010 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
27282930

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI

Brojač posjeta
18602

Powered by Blogger.ba